Čitajući ovu knjigu postaje jasno da je autorski zadatak bio ne tek napisati vjerodostojnu povijest
ovog naroda, već i tajnih društava koja su ju krojila.
Naglasit će da je tu na djelu još jedan ilirski paradoks: bavljenje prošlošću i lažima, očito je jedini put ka budućnosti i istini.
Nikolićeva i Klarićeva mozaička dedukcija i detektivski pristup historiji dovest će ih do iznova „sablažnjivih“ hipoteza
o prvacima nacionalnih povijesti, primjerice, srednjovjekovnim hrvatskim vladarima.
Autori se tako pitaju tko je, recimo, bio Petar Krešimir IV.? Jedan mogući odgovor mnoge će ostaviti osupnutima:
ni manje ni više nego heretički kralj Hrvata, sin heretika Stefana Vojislava od Duklje, od kojeg nastadoše Nemanjići.
Iznenađeni? Oni koji dulje prate Domagojev i Vinkov rad, zasigurno to neće biti, no općem populusu konvencionalno
obrazovanom i identitetski formiranom u cementiranom narativu o srednjovjekovnoj povijesti na ovim prostorima,
ovo će zvučati – (sic!) heretično! Kod Ilira, kad je hereza u pitanju, kako god da se uzme, očito je riječ o ukorijenjenom
fenomenu s dugim kontinuitetom. Pa da nastavimo niz: ilirsko plemstvo Srbije, Hrvatske i Bosne bilo je gusto isprepleteno
krvnim vezama i kompliciranim zajedničkim interesima. Ili: Stefan Nemanja, sin hrvatske kraljice i mađarskog potkralja i
hrvatskog bana!? Nemoguće? Razmislite ponovo.
-Đino Đivanović
Čitatelju mogu dati jedan naputak, sličan onom koji je Nietzsche uputio čitateljima Biblije - da navuku rukavice prije nego
prionu na čitanje. Isti savjet vrijedi za vas samo što vaše rukavice neka budu termootporne,
toliko je sadržaj ove knjige zapaljiv i potencijalno razoran po temeljne dogme našeg kolektivnog identiteta.
-Predrag Daraboš
ovog naroda, već i tajnih društava koja su ju krojila.
Naglasit će da je tu na djelu još jedan ilirski paradoks: bavljenje prošlošću i lažima, očito je jedini put ka budućnosti i istini.
Nikolićeva i Klarićeva mozaička dedukcija i detektivski pristup historiji dovest će ih do iznova „sablažnjivih“ hipoteza
o prvacima nacionalnih povijesti, primjerice, srednjovjekovnim hrvatskim vladarima.
Autori se tako pitaju tko je, recimo, bio Petar Krešimir IV.? Jedan mogući odgovor mnoge će ostaviti osupnutima:
ni manje ni više nego heretički kralj Hrvata, sin heretika Stefana Vojislava od Duklje, od kojeg nastadoše Nemanjići.
Iznenađeni? Oni koji dulje prate Domagojev i Vinkov rad, zasigurno to neće biti, no općem populusu konvencionalno
obrazovanom i identitetski formiranom u cementiranom narativu o srednjovjekovnoj povijesti na ovim prostorima,
ovo će zvučati – (sic!) heretično! Kod Ilira, kad je hereza u pitanju, kako god da se uzme, očito je riječ o ukorijenjenom
fenomenu s dugim kontinuitetom. Pa da nastavimo niz: ilirsko plemstvo Srbije, Hrvatske i Bosne bilo je gusto isprepleteno
krvnim vezama i kompliciranim zajedničkim interesima. Ili: Stefan Nemanja, sin hrvatske kraljice i mađarskog potkralja i
hrvatskog bana!? Nemoguće? Razmislite ponovo.
-Đino Đivanović
Čitatelju mogu dati jedan naputak, sličan onom koji je Nietzsche uputio čitateljima Biblije - da navuku rukavice prije nego
prionu na čitanje. Isti savjet vrijedi za vas samo što vaše rukavice neka budu termootporne,
toliko je sadržaj ove knjige zapaljiv i potencijalno razoran po temeljne dogme našeg kolektivnog identiteta.
-Predrag Daraboš
Slične knjige:
Nedavno gledane knjige:
