Crnoga Losa široki je krug čitatelja prvi put upoznao 1932. godine, posredstvom knjige Johna g. Neihardta Crni Los govori (Black Elk Speaks: The Life Story of a Holy Man of the Oglala Sioux).
Neihardtov poetski i dirljivi pristup životu i misiji tog starca potaknuo je pitanje tko je zapravo Crni Los.
Jer ako je prikaz bio vjeran barem suštinskim osobinama tog čovjeka, bilo je jasno da, čak i za narod poznat po brojnim velikim ljudima,
ovdje imamo neobičnog vizionara, svetog čovjeka u punom smislu te riječi, i čovjeka na kojega je sudbina u doba kulturne krize stavila težak teret odgovornosti za duhovnu dobrobit njegova naroda.
Tu bi se također mogla nalaziti važna poruka za širi svijet.
Kazivač Crni Los pripadnik je naroda Oglala Sioux sjevernoameričkih Indijanaca, rođen 1862. godine.
U svome kazivanju, koje je Joseph Epes Brown zabilježio 1947. godine, prenosi dio duhovnih tradicija i glavne obrede Oglala Siouxa,
poštujući osjećaj odgovornosti i poslanja za širenje i razumijevanje duhovnih uvida i vrednota svoga naroda koje su, nažalost, većim dijelom posve iskorijenjene.
Neka od tematskih poglavlja i detaljnih opisa:
DAR SVETE LULE,
ČUVANJE DUŠE,
INIPI: OBRED PROČIŠĆENJA,
HANBLECHEYAPI: PLAKANJE ZA VIZIJU,
WIWANYAG WACHIPI: PLES SUNCA,
HUNKAPI: BRATIMLJENJE,
ISHNA TA AWI CHA LOWAN: PRIPREMANJE DJEVOJKE ZA ŽIVOT ŽENE,
TAPA WANKA TAP: BACANJE LOPTE.
Neihardtov poetski i dirljivi pristup životu i misiji tog starca potaknuo je pitanje tko je zapravo Crni Los.
Jer ako je prikaz bio vjeran barem suštinskim osobinama tog čovjeka, bilo je jasno da, čak i za narod poznat po brojnim velikim ljudima,
ovdje imamo neobičnog vizionara, svetog čovjeka u punom smislu te riječi, i čovjeka na kojega je sudbina u doba kulturne krize stavila težak teret odgovornosti za duhovnu dobrobit njegova naroda.
Tu bi se također mogla nalaziti važna poruka za širi svijet.
Kazivač Crni Los pripadnik je naroda Oglala Sioux sjevernoameričkih Indijanaca, rođen 1862. godine.
U svome kazivanju, koje je Joseph Epes Brown zabilježio 1947. godine, prenosi dio duhovnih tradicija i glavne obrede Oglala Siouxa,
poštujući osjećaj odgovornosti i poslanja za širenje i razumijevanje duhovnih uvida i vrednota svoga naroda koje su, nažalost, većim dijelom posve iskorijenjene.
Neka od tematskih poglavlja i detaljnih opisa:
DAR SVETE LULE,
ČUVANJE DUŠE,
INIPI: OBRED PROČIŠĆENJA,
HANBLECHEYAPI: PLAKANJE ZA VIZIJU,
WIWANYAG WACHIPI: PLES SUNCA,
HUNKAPI: BRATIMLJENJE,
ISHNA TA AWI CHA LOWAN: PRIPREMANJE DJEVOJKE ZA ŽIVOT ŽENE,
TAPA WANKA TAP: BACANJE LOPTE.
Kupite i povezane knjige:
Nedavno gledane knjige:
